Mario Vrhovac: Važni su filmovi s kojima se možete poistovjetiti

Na ovogodišnjem SFF programu Suočavanje s prošlošću imali smo priliku da pogledamo pet filmova. To su Sluge režima, Šta ćeš uraditi, kada svijet počne da gori, Ozračeni, Obojena ptica i Dnevnik Diane Budisavljević. Ovaj program i filmovi opisuju jako tešku temu za suočit se. Mnogi ljudi nisu ljubitelji ovakvih filmova, uključujući i mene. Kao sudionik na ovom programu prijavio sam se iz znatiželje i da vidimo o čemu se tu radi.

Svih pet filmova ima svoju težinu i odlični su bez sumnje. Filmovi , Šta ćeš uraditi, kada svijet počne da gori, Ozračeni, Obojena ptica mi se nisu svidjeli zbog tematike. Kinematografija kod Ozračeni i Obojena ptica je odlična. Šta ćeš uraditi, kada svijet počne da gori mi djeluje kao prosječan filmo koji obrađuje jednu istinu i aktualnu priču za podneblje u kojem se radnja odvija.

U ovom osvrtu ću se najviše fokusirati na filmove Sluge režima i Dnevnik Diane Budisavljević. Ovi filmovi, iako obrađuju tešku temu, su opipljivi jer se mogu poistovjetiti s ljudima iz filma i pogledao sam dosta filmova i pročitao dosta knjiga i članak kako su ljudi živjeli u Drugom svjetskom ratu i istočnom bloku pod željeznom zavjesom Sovjetskog saveza.

Sluge režima služeći se tehnikom crno-bijelog filma pokazao je svo sivilo blokovske podjele u Slovačkoj. Naime dvojica mladića, studenti katoličke teologije iz Bratislave dolaze u bogosloviju kako bi studirali za svećenika. Oni pokazuju svoj otpor režimu kroz letke i cedulje po hodnicima i učionicama bogoslovije. Oni se ne slažu kako i na koji način crkva podržava režim. Željeli su da crkva bude neovisna institucija i imaju više literature na raspolaganju koja dolazi sa Zapada. Među starijim svećenicima nailaze na otpor jer su oni zapravo sluge režima i htjeli su da i svaki student isto tako bude kao i oni. No, mladost i maštovitost nadjačalo je režim i nisu se dali podjarmiti u režimsku strukturu i biti ponizni klimavci glava.

Drugi film koji mi se dojmio je Dnevnik Diane Budisavljević. Ovaj film mi je prostorno i tematski bliži. Tema Drugog svjetskog rata je česta u mnogim filmovima. No, tema marginalizirane grupe poput djece, nigdje nisam susretao. Ovaj film na jedinstven način prikazuje bezuvjetnu majčinu ljubav prema svakom djetetu u koncentracionim logorima pod ustaškim režimom. Naime mlada Austrijanka Diana udata za uglednog doktora u Zagrebu srpskog porijekla pokreće akciju snabdijevanja logora hranom i odjećom preko židovske zajednice. Kasnije je uspjela dobiti dozvolu da osnuje svoju zajednicu kao pomoć srpskim ženama i djeci u logorima. Nakon više od dvije godine borbe, svojom upornošću dobiva dozvolu preko veze da izbavi djecu iz logora. Sredinom rata spašeno je više od dvanaest tisuća djece od ustaških logora pod nazi palicom.

Ovaj film pokazuje također otpor prema režimu. Junakinja poput  Diane možda će dati motivaciju mnogim ženama koje pogledaju ovaj film da se aktiviraju u društvu kao Diana. Tako će imati mogućnost ostvariti nešto veliko, no ipak za njih same skromno djelo. Diana se nikome nije hvalila niti pokazivala šta je uradila. Pomno je vodila bilješke o svakom djetetu. Pročitala je mnoga pisama zabrinutih majki za svoju djecu te uložila sve svoje snage da ih pronađe i smjesti u udomiteljske obitelji dok se one ne vrate iz logora.

Sve u svemu interesantan i jako zanimljiv program SFF-a za ljubitelje dokumentarno, istinito historijskih filmova. Ovi filmovi podsjećaju na ljudsko u ljudima i opominju nas je da je život vrijedniji od svakog materijalnog bogatstva.

Mario Vrhovac – učesnik programa In Youth Eyes

*Refleksija učesnika/ce programa In Youth Eyes koji su partnerski organizovali Regional Youth Cooperation Office - RYCO, PRO-Budućnost i  forumZFD u saradnji sa programom "Suočavanje sa prošlošću" Sarajevo film festivala. Cilj programa je bio da mladi „svojim očima", odnosno kroz svoje iskustvo ispričaju priču o interkulturalnom dijalogu, saradnji mladih, raznolikosti i izgradnji mira.

FILTER

READ THIS ALSO