Pružanje ruke pomirenja na Sarajevo Film Festivalu (VIDEO)

Izvor: detektor.ba

Piše: Lamija Grebo

Razgovor haškog osuđenika Esada Landže sa žrtvama ratnih zločina u Konjicu, priznanje da je činio zlodjela i traženje oprosta od preživjelih tema je filma “Neoprostivo”, jednog od uradaka s ratnom tematikom koji će biti prikazani na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu (SFF).

Landžo je kazao da je pristao biti dio dokumentarnog filma “Neoprostivo” danskog režisera Larsa Feldballea Petersena kako bi se “izvinio za zla” koja je nanio ljudima.

“Ja sam ušao u ovo kao jedna osoba koja želi da se izvini drugoj osobi za zlo što sam nanio. Vjera, nacija, boja kože nema poente u ovom svemu što se desilo”, rekao je Landžo.

Landžu je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1992. u logoru Čelebići (općina Konjic).

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Landžo je naglasio da je imao potrebu da se susretne sa žrtvama i da im se izvini, kako bi mogao početi graditi normalan život. Ipak, istakao je da dio njega nikada neće moći pronaći mir.

Jedan od razloga za učešće u filmu, prema Landži, bila je i činjenica da tokom suđenja u Haagu nije otkrivena istina – s obzirom da su tužioci “sve uvećavali, a Odbrana minimizirala”.

“Što se tiče pravde, ja ne mislim da je bilo koji proces u Haagu pravedan. Što se mene lično tiče, meni je Haag pomogao u smislu da sam saznao ko sam ja, da sam saznao neke stvari o sebi koje definitivno ne bih mogao saznati da sam ostao u Bosni i ne bih prihvatio činjenice kao što sam ih prihvatio nakon samog procesa – a to je da sam ja kriv”, kazao je Landžo.

Slušajući u Haagu svjedočenja preživjelih iz Čelebića, Landžo je, kako je rekao, bio u teškom psihičkom stanju, ali je, zahvaljujući medicinskoj pomoći, iz zatvora izašao psihički zdraviji.

Režiser Lars Feldballe Petersen je naglasio da je na Landži primijetio veliku dozu krivnje.

“Izašao je iz zatvora, odslužio svoju kaznu, ali u konačnici sam imao osjećaj da mu to nije bilo dovoljno. Još uvijek je osjećao krivnju… Pomislio sam, može li Esad prevazići svoju krivnju i oprostiti samom sebi. Tokom godina Esad je shvatio da možda jedina moguća prilika da zatvori ovo poglavlje jeste da se vrati u Bosnu, kaže ljudima da je pogrešno to što je uradio i da im se izvini”, rekao je Petersen.

Landžo, koji je početkom rata imao oko 18 godina, kazao je da mu je bilo veoma teško suočiti se sa žrtvama i da je očekivao da mu neće moći oprostiti za ono što im je uradio. Istakao je da je prije početka snimanja filma insistirao da se ne spominje ničija nacionalna pripadnost, jer je to, kako je rekao, apsolutno nevažno.

The Unforgiven trailer

 

Oprost i pacifističke poruke
Na ovogodišnjem SFF-u će među filmovima s ratnom tematikom biti prikazan i “Bijeli put” režisera Zdenka Jurilja, o humanitarnoj akciji na području srednje Bosne tokom sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane.

“Film se bavi ratom, ali on je u potpunosti antiratni film. Mi se u tom filmu nismo uopće bavili tematikom ‘dobrih i loših momaka’, nego smo se bavili točno ljudima, humanitarcima koji su dali na pladanj svoj život da spase nečiji tuđi”, kazao je Jurilj.

On je naglasio da su htjeli poslati pomirljivu i pacifističku poruku – da se “u vrijeme kada se dešavaju ružni detalji” može biti i ostati čovjek.

“Bijeli put” će biti prikazan u sklopu sekcije “BH film”.

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa, “U fokusu” i urednica “BH film” programa SFF-a, smatra da je festival odličan prostor da se govori o ratnim temama, te da je upravo zbog toga i pokrenut program “Suočavanje s prošlošću”, u sklopu kojeg se pokušavaju dotaći konfliktne teme.

Ove godine, istakla je Tataragić, u bosanskohercegovačkom programu primjetan je pad broja filmova s ratnom tematikom, te se, od 75 filmova, maksimalno njih 15 bavi temom rata.

“Ono što je interesantno jeste da se filmovi koji se ove godine bave ratom, tom temom bave iz današnje perspektive, odnosno iz jedne današnje pozicije, uglavnom s jednim pogledom prema budućnosti, a ne prema prošlosti”, rekla je Tataragić.

Landžo danas boravi u Finskoj, gdje je ostao živjeti nakon odsluženih deset godina zatvora.

On je naveo da opcija povratka u BiH nije postojala, te da u BiH “nema života” za osobe s njegovom prošlošću. Danas na rat gleda veoma negativno. Kazao je da se nikad neće stidjeti činjenice da je bio pripadnik Armije BiH i da je branio državu, ali da će se stidjeti načina na koji je to jedan period radio.

Veoma mu je važno, kako je naglasio, da ljudi pogledaju ovaj film, kao i da vide da se neko nekome može izviniti a da pritom ništa ne dobije zauzvrat u materijalnom smislu.

“Ja se samo nadam da će ljudi moći vidjeti da nema ništa loše ni strašno ako jedni drugima pružimo ruku i kažemo ‘izvini’ za stvari koje smo pogriješili”, rekao je Landžo.

Ovogodišnji SFF će se održati u periodu od 11. do 18. augusta.

FILTER

READ THIS ALSO