Otvoren Muzej ratnog djetinjstva: Priča o otpornosti i snazi djece koja su izrasla u dobre ljude

Izvor: faktor.ba
Autor: Sumeja Brajlović

 

Muzej ratnog djetinjstva, koji sadrži predmete i videosvjedočenja ljudi koji su bili djeca u ratu, nakon višegodišnje borbe inicijatora i osnivača Jasminka Halilovića, večeras je zvanično otvoren u Sarajevu, na adresi Logavina 32.

Zbog ograničenog prostora događaju su prisustvovali prijatelji i partneri Muzeja, ljudi koji su umuzejili svoje uspomene, te predstavnici medija. Ipak, svi zainteresirani će već od nedjelje, 29. januara, moći posjetiti ovu instituciju.

- Zaista je zadovoljstvo nakon šest i po godina, koliko je prošlo od ideje, proglasiti ovaj Muzej otvorenim. Put nije bio lagan. Bilo je prepreka koje smo uspjeli savladati, ali najvažnije je da sam na tom putu upoznao izuzetne ljude koji su inicijativi dali "vjetar u leđa". Nadam se da ovo nije kraj šestogodišnjeg puta, već početak novog koji će trajati mnogo duže. Ambiciozni smo, jer smo prvi Muzej ratnog djetinjstva u svijetu i nadamo se uspjehu, jer već planiramo mnoga putovanja i predstavljanje u drugim zemljama - kazao je Halilović, dodavši kako su bili oštri i glasni u kritikama, a sada žele biti glasni u zahvalama, pa je i podijelio zahvalnice ljudima koji su dali najveći doprinos osnivanju Muzeja.

Kada je riječ o MRD-u, moramo kazati da se radi o prostoru od 300 metara kvadratnih sa postavkom koja neće biti stalna, nego će se mijenjati, te sa videomaterijalom koji svjedoči o tome kako je bilo odrastati u ratom zahvaćenoj zemlji.

Trenutna postavka napravljena je veoma interesantno. Posebnu pažnju privlači odjeća postavljena u centru glavne izložbene prostorije, te oko 50 priča i predmeta koji pokazuju kako je bilo biti dijete u ratu. Tu su između ostalog i dječiji bicikl, ljuljačke, dnevnici, novine, pisma, recepti za paštetu i hurmašice, cipele za balet, plišane igračke, muzički instrumenti, konzerve i omoti hrane, koji su itekako svojevremeno mogli izazvati radost kod svakog djeteta bez obzira na okolnosti.

- Ove intimne priče ne govore o traumatskim iskustvima, već o otpornosti i snazi djece koja su uprkos izloženosti ekstremnim životnim uslovima i okolnostima izrasla u dobre ljude, funkcionalne članove društva, uspješne ljude i profesionalce - istakla je Selma Tanović, voditeljica istraživanja i prikupljanja muzejskih eksponata i drugih materijala.

Dakle, koliko god je bilo teško živjeti pod kišom granata, svako dijete imalo je svoj način da se zabavi. Danas su ta djeca odrasli ljudi, a neki od njih odlučili su pokloniti predmete koji se sada nalaze u MRD-u.

- Za vrijeme rata skupljao sam ambalaže od humanitarne pomoći: konzerve, omote od brašna, makarona, keksa, čokolada i slično. Skupio sam oko 2.000 unikatnih predmeta koji su godinama stajali i čekali da budu "udomljeni". Upoznavši Jasminka i čuvši priču shvatio sam da bi MRD bio idealno mjesto da doniram kolekciju zbog koje sam ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Ovdje je predstavljen samo mali dio te kolekcije, ali kuriozitet je u činjenici da su izloženi samo predmeti prikupljeni na samom početku rata, iz 1992. i 1993. godine - za Faktor je kazao Filip Andronik, koji je donirao najveći broj predmeta za Muzej.

Amina Krvavac, jedna od voditeljica istraživanja, imenovana je izvršnom direktoricom Muzeja. Na otvorenju je kazala kako je ponosna što će sa mladim, entuzijastičnim ljudima voditi ovu instituciju, te da se nada da će biti uspješni u tome.

Za kraj valja kazati da je u vrijeme kada je kultura na margini i kada postojeće kulturne institucije jedva opstaju, otvaranje muzeja zaista hrabar potez. Sarajevo je sigurno bogatije za jednu kvalitetnu i dobru priču, a vrijeme će pokazati da li će Muzej, čije je otvaranje bilo izuzetno posjećeno, opstati i naći svoje mjesto u svijetu kulture.

FILTER

READ THIS ALSO