Izravni politički pritisci na državne pravosudne institucije

Izvor: detektor.ba

Piše: Erna Mačkić

Sud i Tužilaštvo BiH su pod izravnim političkim pritiskom čim dođe do hapšenja ili podizanja optužnica za zločine koji uključuju visokopozicionirane osobe iz ratnog perioda.

Najočitiji primjer je ovosedmično hapšenje deset osoba osumnjičenih za ratne zločine u Orašju. Izravni pritisci dolaze najviše iz Republike Hrvatske, od Vlade, preko udruga i drugih koji imaju bilo kakve veze sa ratnim dešavanjima.

U ponedjeljak, 31. oktobra, zbog sumnje za učešće u zločinima počinjenim u Orašju uhapšeni su Đuro Matuzović, Ivo Oršolić, Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Baotić, Marko Blaženović, Mato Živković, Anto Živković i Stijepo Đurić.

Hapšenja u Orašju su izazvala burne reakcije u Hrvatskoj, kakva nisu viđena u slučajevima hapšenja Hrvata iz Hercegovine, poput Ivana “Ivice” Kraljevića, Mate Jelčića, Slavka Skendera, Stojana Odaka, Vice Bebeba, Vinka Radišića i Dragana Miloša ili drugih čiji su predmeti već završeni. Reakcija su izostale, vjerovatno, jer ove osobe nisu bile visokopozicionirane u ratnom periodu.

Nije bilo reakcija ni kada je uhapšen general Zdenko Andabak, a kojem se sudi u dva predmeta za zločine počinjene u Livnu.

Da pritisci na pravosuđe ne dolaze samo iz Hrvatske, primjer su i hapšenja visokopozicioniranih Srba i Bošnjaka, pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Armije BiH (ABiH).

Najočitiji primjer kod Bošnjaka je hapšenje Nasera Orića, bivšeg komandanta ABiH u Srebrenici.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio je od ambasadora Švicarske u BiH da vlastima svoje zemlje prenese najoštriji protest zbog hapšenja Nasera Orića po potjernici koju je Srbija raspisala u februaru 2014. godine. Hapšenje Orića su osudili i drugi političari poput premijera Denisa Zvizdića, pa čak i iz Republike Turske.

Organizirani su protesti u BiH, između ostalih i u Goraždu. Koordinacija boračkih udruženja Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde je tada izjavila da protestiraju zbog “nastavka ponižavanja branilaca države”.

Ipak, Orić je, na zahtjev istražnih organa, a i zbog bosanskohercegovačkog državljanstva, izručen BiH. Po povratku ga je primio član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović. Oriću se trenutno u Sudu BiH sudi za ratni zločin počinjen u selima oko Srebrenice i Bratunca.

Koordinacija boračkih udruženja BPK organizirala je hitan sastanak nakon vijesti o hapšenju ratnog komandanta ABiH Ahmeta Sejdića, aktuelnog komesara policije BPK Ešrefa Hurića i Ibre Merkeza.

Saopštenjem se oglasila Stranka demokratske akcije (SDA), navodeći da podržavaju procesuiranje ratnih zločina ali da je dosadašnja praksa optuživanja i hapšenja uglednih komandanata i boraca ABiH stvorila sumnju da je Tužilaštvo BiH podleglo neprimjerenim političkim pritiscima u pravcu izjednačavanja zaraćenih strana.

Saopšteno je da je Kanton Sarajevo spreman pomoći i finansijski podržati Odbranu komandanta Ahmeta Sejdića.

Politički utjecaj na Sud i Tužilaštvo BiH je često primjetan i iz Republike Srpske (RS), odnosno od predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. On je tražio i organiziranje referenduma za preispitivanje odluka Suda i Tužilaštva BiH. Uz to, Dodik često izjavljuje da se samo procesuiraju Srbi i da neće ispoštovati odluke te državne institucije.

Da su se svi usuglasili da se procesuiraju ratni zločini, ne samo lakših djela već i protiv visokopozicioniranih osoba, dokaz je Strategija za procesuiranje ratnih zločina koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2008. godine.

Osim pritisaka koji postoje prije i tokom procesuiranja ratnih zločina, političari se ne ograđuju ni od osuđenih i optuženih za ratne zločine. Primjer je i odlikovanje Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika u Narodnoj skupštini RS.

FILTER

READ THIS ALSO