Dokumentovanje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, 1992-1995.

Projekat „Dokumentovanje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, 1992-1995.“ predstavljen je juče, 17. aprila 2015. u Banjoj Luci. Na ovom projektu zajednički rade Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP) iz Banja Luke i Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje  (TPOS) iz Sarajeva.

Predsjednica Udruženja i istraživač u projektu, Zlatica Gruhonjić je istakla da je „osnovni cilj projekta da se sačini registar svih zatočeničkih objekata, da se opiše struktura i uslovi u kojima su držani ratni zarobljenici i civili, da se popišu ubijeni i žrtve torture, kao i da se sačini što potpuniji registar svih logoraša, zatočenika/zatvorenika.

U periodu od jula 2013. do kraja 2014. godine CDTP i TPOS su dokumentovali 165 logora i zatočeničkih objekata, tako što su sačinili profile, odnosno činjenične narative o logorima i mjestima zatočenja. Do činjenica koje su navedene u profilima, istraživači CDTP-a i TPOS-a su došli korištenjem podataka iz više nezavisnih izvora kao što su sudske presude, sudski dokazi na kojima se zasnivaju sudske presude, izjave svjedoka, date Haškom tribunalu, domaćim sudovima u BiH i sudovima država u regionu, izjave bivših zatočenika date CDTP-u, TPOS-u. Pored toga, korištene su 64 razne knjige, publikacije, 221 tekst medija, izvještaji nevladinih organizacija koje prate suđenja za ratne zločine, forenzički izvještaji, fotografije, mape i drugi izvori.“

Prisutnima se obratio i Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci koji je naglasio značaj ovog istraživanja kako bi se utvrdile činjenice i istina o prošlosti, jer prema riječima profesora Živanovića, „mi danas u Bosni i Hercegovini imamo pet dominantnih istina: svaka od naših etno-političkih elita ima svoju istinu, to su dakle tri istine, četvrta je istina izbjeglih i raseljenih lica i peta je istina međunarodne zajednice. Upravo zato svako istraživanje koje se bavi utvrđivanjem činjenica ima smisla jer doprinosi spoznaji istine. Što smo bliže istini, bliži ćemo biti i povjerenju, a onda i pomirenju.“

Publicista i kulturolog Srđan Šušnica je istakao da „posao profilisanja logora i drugih zatočeničkih objekata, kao i pitanje ratnih zločina, ubijenih i nestalih predstavlja zapravo naučno-istraživačko arhiviranje naših sjećanja čime se ono objektivizira. Javnost, i domaća i strana ima pravo da zna faktografske podatke o zlodjelima. Ovakvi projekti vrše objektiviziranje istine, koja je jedna jedina. Upravo takvu istinu ne žele da čuju određene političke snage u društvu, koje bih ja nazvao tamničarima, manipulatorima i gospodarima naših sjećanja. Njima nije cilj da objektivizuju istinu i u potpunosti objelodane istinu o stvarnim dimenzijama ratnih zločina, jer bi takva istina predstavljala osnov za jednu katarzu, koja je svima u BiH potrebna. Zato je ovaj i slični projekti nevladinog sektora, kao i svaki istinski napor zvaničnih istitucija i pojedinaca u njima i organizacija, hvale vrijedan korak u utvrđivanju jedne i jedine istine.“  

Na konferenciji je predstavljen veb-sajt CDTP-a (www.cdtp.org), na kome su postavljeni svi dosad obrađeni logori i mjesta zatočenja.

FILTER

READ THIS ALSO