MARA RADOVANOVIĆ

Foto: Sanja Vrzić

Rođena u Priboju kod Lopara. Danas živi u Bijeljini. Mirovna aktivistkinja i liderka u borbi za sprečavanje trgovine ženama od 1999. do 2010. godine.

Mara Radovanović rođena je u seoskoj porodici – od oca je usvajala manire pravednog i lijepog ophođenja prema ljudima, dok je uz majku razvijala ljubav prema knjizi. Gimnaziju je završila u Tuzli a Pravni fakultet u Beogradu. Do 1994. godine živjela je i radila u Tuzli, a potom, zbog nemogućnosti da pronađe posao, odlazi u Bijeljinu. Godine 1996. uključila se u Helsinški odbor za ljudska prava, gdje radi na projektima za povrat imovine raseljenih lica. Mara Radovanović je osnivačica Organizacije žena „Lara“ (danas Fondacija „Lara“) u Bijeljini, koja radi na razvijanju programa zaštite žena od svih oblika rodno zasnovanog nasilja i osnaživanju žena za političke i druge oblike javnog djelovanja. Jedan od prvih projekata koji je „Lara“ napravila bio je pokretanje ženskog dodatka u listu „Panorama“ jer su Mara i njene kolegice smatrale da je ženski angažman u medijima nevidljiv i da žene nemaju adekvatan pristup informacijama važnim za njihovu socijalnu uključenost. Jedan od društvenih problema protiv kojih se organizacija borila je problem trgovine ženama. Mara i njene kolegice iz organizacije unatoč brojnim rizicima pomažu ženama koje su žrtve trgovine ljudima. Bila je u prvom timu trenera koji su učili policiju kako da prepoznaju trgovinu ženama i pruže pomoć žrtvama. Izuzetno važan projekt „Kafa sa gradonačelnikom“ spojio je žene različite nacionalnosti u Bijeljini i otvorio put međunacionalnog povjerenja i pomirenja u zajednici koja je u to vrijeme bila jedna od sredina s najvišim stepenom ksenofobije u BiH.

„Lara“ je prva ženska nevladina organizacija u BiH koja je osnovala sklonište za žrtve trgovine ljudima (2000. godine) u kojem je pomoć pružila za blizu 200 žena. Mara Radovanović i fondacija „Lara“ su radom na zalaganju za donošenje kvalitetnijih zakona, edukacijom službenika i prevencijom seksualne eksploatacije žena i djevojaka, posebno među školskom omladinom, značajno doprinijele umanjenju ovog oblika nasilja nad ženama u BiH. Danas je Mara u penziji, a njena priča i djelovanje su inspiracija svim ženama da se zalažu za društvo u kojem je žena zaštićena od nasilja, ekonomski samostalna i ravnopravno uključena u procese odlučivanja.

„Žene BiH su pokazale da su bile najsvjesniji dio društva u državi. Kada su svi vukli na svoju stranu, žene su izgrađivale zajedništvo... Od samog završetka rata počele su da se sreću i da zajedno rade i sarađuju. Da zajednički pokušavaju da izgrade mir... Šta mi je bila inspiracija u najtežim momentima? Moje žene iz okruženja!“

FRAGMENT PROŠLOSTI

„Biram knjigu. Uvijek joj se vraćam. Uz pjesmaricu koja je imala svako prvo slovo kaligrafski napravljeno naučila sam da čitam kad mi je bilo pet godina. Sjećam se da sam uzela knjigu ‘Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića’ Ivane Brlić Mažuranić. Knjiga je bila na latinici, a ja sam znala samo ćirilicu. Željela sam da otkrijem šta se dešava u toj knjizi pa sam sama počela da na osnovu poznatih slova usvajam i latinično pismo.“

Cijelu izložbu „Mir sa ženskim licem“ možete pogledati na ovom linku.

PROČITAJTE I OVO

O Kolumni

DwP Kolumna je novi medijski proizvod regionalne online platforme o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org. DwP Kolumna je regionalna online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću u svrhu jačanja konstruktivnih i otvorenih pristupa na regionalnom nivou. Upotrebom ovog alata želimo promovisati konstruktivni online diskurs vezan za aktuelne teme iz oblasti suočavanja sa prošlošću.

Disclaimer

Dealing with the Past Kolumna je sastavni dio regionalne web stranice o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org, te služi kao online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću. Stajališta izražena u Blogu predstavljaju stajališta saradnika/kolumnista i ne odražavaju nužno stajalište uredničkog tima, odnosno organizacije forumZFD (Forum Civilna Mirovna Služba). Kopiranje i daljna distribucija teksta je poželjna pod uslovom da se tekst ne mijenja i da se na odgovarajući način navodi izvor web stranice i ime autora kolumne. Preuzimanje materijala je besplatno.