Autor: Zinaida Đelilović

850 prioriteta i vrijeme koje ističe

BiH je trenutno zapela kod usvajanja revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja još nije razmatrana u Vijeću ministara BiH

O ratnim zločinima izvještavam već dugi niz godina i već odavno me je napustio prvobitni entuzijazam da će sve žrtve naći pravdu. Nažalost, vrijeme za postizanje istinske pravde polako ističe, a na to je upozorila i Misija OSCE-a u BiH u prošlogodišnjem izvještaja "Upravljanje predmetima ratnih zločina u postupku pred Tužilaštvom BiH".

Spore istrage

Iz OSCE-a su ukazali na veoma spore istrage, opadanje broja potvrđenih optužnica, te alarmantan pad broja osuđujućih presuda u slučajevima ratnih zločina.

"Tužilaštvu BiH trebat će još 10 godina da okonča do sada započete predmete ratnih zločina ukoliko nastavi raditi ovim tempom", naglasila je Misija OSCE-a u  izvještaju objavljenom u junu 2019. godine.

Međunarodni predstavnici su jasni: "Kako bi se ubrzao proces, država mora usvojiti revidiranu Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina". Iz Misije OSCE-a u BiH u nekoliko navrata su naglašavali da revidirana Strategija nudi najbolje načine za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine i predlaže konkretne mjere koje će ubrzati raspodjelu preostalih predmeta - najsloženiji trebaju biti procesuirani na državnom nivou, a svi ostali na nivou entiteta i Brčko distrikta.

No, Bosna i Hercegovina zapela je upravo kod revidirane Strategije koja u 2019. godini nije usvojena. Stari saziv Vijeća ministara BiH nije je, čak, ni razmatrao. Očekuje se da će ovo pitanje biti na jednoj od sjednica novog saziva Vijeća ministara BiH, koje je imenovano sa više od godinu zakašnjenja.

Bh. pravni stručnjaci slažu se sa međunarodnim predstavnicima da će neusvajanje revidirane Strategije dovesti do usporavanja procesuiranja ovih zločina, te stvaranju međunacionalnih tenzija.

Istovremeno, predstavnici žrtava i logoraša ističu svoje nezadovoljstvo radom Tužilaštva BiH u 2019. godini, i smatraju da se pravosuđe treba držati strategije koju ima na raspolaganju još od 2008. godine. Na revidiranu Strategiju imaju niz zamjerki,  a jedna od njih se odnosi na to što "ne definiše model regionalne saradnje".

Strategija usvojena 2008., podsjetimo, predviđala je da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da svi ostali budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina.

S obzirom da je rok od sedam godina istekao krajem 2015., a da najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou nisu završeni, pripremljena je revidirana strategija kojom je predviđeno da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.

Iz Misije OSCE-a u BiH također su naveli da Tužilaštvo BiH ne usmjerava svoje vrijeme i resurse isključivo na istrage i krivično gonjenje najsloženijih predmeta ratnih zločina. S ovim se slažu i u pravosudnoj zajednici u BiH navodeći da se veliki kapaciteti Tužilaštva BiH koriste za manje obimne zločine i manje značajne po rangu izvršilaca, te da Tužilaštvo BiH podiže malo optužnica protiv “osoba koje su bile visoko pozicionirane u ratu”.

Iz pojedinih Udruženja smatraju da treba insistirati na tome da prioritet u procesuiranju ratnih zločina bude 850 predmeta sa “A” liste koje je Haško tužilaštvo još 2004. ustupilo pravosuđu BiH.

Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida u nekoliko navrata su isticali da su već 10 godina od svakog tužioca koji je bio na čelu Tužilaštva BiH tražili informaciju šta je bilo s tih 850 osumnjičenih. Međutim, od Tužilaštva BiH nikada nisu dobili povratnu informaciju.

Misija OSCE-a u BiH smatra kako je malo vjerovatno da će predmeti kategorije “A” biti pravovremeno procesuirani.

Iako predmeti kategorije "A" variraju u smislu težine i složenosti, smatra OSCE, za sve njih postoji dovoljno dokaza za nastavak procesuiranja.

Traženje nestalih

Osim sa problemom oko (ne)usvajanja revidirane Strategije Bosna i Hercegovina se suočava sa još jednim problemom, kada su u pitanju slučajevi ratnih zločina.

U Bosni i Hercegovini se i nešto više od 24 godine nakon rata kao nestalo vodi još 7.206 osoba. Iz Instituta za nestale BiH u nekoliko navrata su apelovali da je krajnje vrijeme da se proces pronalaženja nestalih ubrza.

Međutim, jedan od ključnih problema je nedostatak pouzdanih svjedoka i onih koji žele otkriti lokaciju pojedinačnih i masovnih grobnica. Njihove izjave nisu tačne, a i vrijeme je učinilo svoje tako da su mnoga mjesta na terenu promijenila svoj izgled.

BiH je u pronalaženju nestalih u regiji lider, ali u našoj zemlji nema političke volje da se ovaj proces završi. Bez rješavanja pitanja nestalih osoba nema ulaska u EU.

BIO (Zinaida Đelilović): Novinar sam u sarajevskoj redakciji Oslobođenja i Dana. Redakcija u kojoj sam trenutno uposlena je prva integracijska redakcija u BiH što podrazumijeva da radimo na priči iz različitih uglova i za različite vrste medije.
Tokom 18-godišnje novinarske karijere uglavnom sam obrađivala teme iz pravosuđa. Jedno vrijeme sam bila i urednik Crne hronike, ali ta vrsta posla koja te uglavnom veže za redakciju nije me ispunjavala.
Uživam biti na terenu, razgovarati s ljudima, istraživati... Najviše volim raditi na pričama koje doprinose promjenama u društvu i koje akcentiraju na anomalije.
Većina tekstova odnosi se na ratne zločine i stanje u bh. pravosuđu, radu sudija i tužilaca, ali i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH kao regulatornog pravosudnog tijela.

Foto: Masovna grobnica, brdo Igman, BiH (Institut za nestale osobe BiH). Ključni je problem nedostatak svjedoka i onih koji žele otkriti lokacije grobnica 

FILTER

PROČITAJTE I OVO

O Kolumni

DwP Kolumna je novi medijski proizvod regionalne online platforme o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org. DwP Kolumna je regionalna online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću u svrhu jačanja konstruktivnih i otvorenih pristupa na regionalnom nivou. Upotrebom ovog alata želimo promovisati konstruktivni online diskurs vezan za aktuelne teme iz oblasti suočavanja sa prošlošću.

Disclaimer

Dealing with the Past Kolumna je sastavni dio regionalne web stranice o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org, te služi kao online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću. Stajališta izražena u Blogu predstavljaju stajališta saradnika/kolumnista i ne odražavaju nužno stajalište uredničkog tima, odnosno organizacije forumZFD (Forum Civilna Mirovna Služba). Kopiranje i daljna distribucija teksta je poželjna pod uslovom da se tekst ne mijenja i da se na odgovarajući način navodi izvor web stranice i ime autora kolumne. Preuzimanje materijala je besplatno.