Autor: Željka Vučinić

Žmurimo pred ratnim zločinima

Pravda za ratne zločine u Crnoj Gori još uvijek tek počinje. Gotovo da nije bilo odgovornosti za građane Crne Gore koji su počinili zločine tokom sukoba”, odzvanjaju mi riječi iz izvještaja koji je Savjetu bezbjednosti sredinom decembra predstavio glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) u Hagu, Serž Bramerc.   

Poznato je da Crna Gora slabo napreduje u rješavanju slučajeva ratnih zločina, jer nam na to iz godine u godinu ukazuju i izvještaji Evropske komisije o napretku Crne Gore u Evropsku uniju (EU), ali sam se detaljnije upoznala sa tom temom nakon mog povratka iz Haga.

Grad Hag i institucije uključene u procese tranzicione pravde koji se bave zločinima počinjenim tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, posjetila sam u sklopu studijske posjete koju je od 1. do 5.decembra, organizovala Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Dok su meni i mojim kolegama iz regionalnih medija iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova gotovo svi sagovornici iz institucija koje smo posjetili u tom predivnom gradu govorili da je neobično lijepo vrijeme za to doba godine, situacija na terenu, s obzirom na tematiku, nije bila toliko “lijepa”.

Naša prva destinacija bio je Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu (Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo Kosova), koji može da sudi osobama optuženim za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga krivična djela prema zakonima Kosova, koja su navodno počinjena između 1.januara 1998. i 31. decembra 2000.godine. Bivša zgrada Europola u kojoj je smješten Sud, je jezivo hladna. Iako formiran 2016.godine, Sud još nije podigao nijednu optužnicu.

Upravo zbog zratnog zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu, u junu 2019.godine je pred Višim sudom u Podgorici na 14 godina zatvora osuđen , bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, Vlado Zmajević. On je proglašen krivim za ubistvo četiri civila albanske nacionalnosti u selu Žegra tokom sukoba na Kosovu 1999.godine. To je prva osuđujuća presuda za ratne zločine u Crnoj Gori u poslednjih nekoliko godina. Presudu Višeg suda sredinom decembra je potvrdio Apelacioni sud Crne Gore.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore, koje je zaduženo za istragu i procesuiranje ratnih zločina, ima snažnu podršku Mehanizma, potvrdio je u pomenutom izvještaju Serž Bramerc. Mehanizam, koji je bio naša druga destinacija tokom posjete Hagu, ima bogatu arhivu , koja je shodno Memorandumu koji je Bramerc u januaru 2019.godine potpisao sa Vrhovnim državnim tužiocem Crne Gore Ivicom Stankovićem na raspolaganju i crnogorskom Tužilaštvu. Cilj memoranduma je da tužilaštvo Međunarodnog mehanizma obezbjeđuje informacije, dokaze i pomoć koje crnogorsko SDT bude tražilo u svrhu izviđaja, istrage ili sudskih postupaka u vezi sa teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava.

Sa kolikom količinom javno dostupnih podataka raspolaže Mehanizam uvjerila sam se tokom opsežne obuke koju su nam održali njihovi zaposleni. Baza podataka omogućava pretraživanje javnih pravosudnih spisa svih završenih predmeta pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom.

Crnogorske vlasti i Kancelarija glavnog tužioca Mehanizma su se, kako se navodi u njegovom izvještaju, obavezale da će blisko da sarađuju na poboljšanju procesuiranja slučajeva ratnih zločina u Crnoj Gori.

U četiri glavna slučaja za ratne zločine koja su završena pred crnogorskim sudom, 28 optuženih su oslobođeni, a samo četiri osuđena.Ti slučajevi su, kako pokazuju poslednji izvještaji Mehanizma i Evropske komisije o napretku Crne Gore u EU, bili narušeni brojnim problemima, uključujući nedovoljne dokaze i nedoslednu primjenu međunarodnog prava.

Evropska komisija je u majskom izvještaju podvukla da u Crnoj Gori optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje još nisu podizane.

Kada se govori o ratnim zločinima, nezamislivo je ne pomenuti potragu za nestalim osobama, te je poslednja destinacija koju smo posjetili u Hagu bila Međunarodna komisija za nestale osobe. Komisija radi sa vladama, organizacijama građanskog društva, pravosudnim institucijama, međunarodnim organizacijama i drugima u cijelom svijetu na pitanju osoba nestalih usljed oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, nesreća, organizovanog kriminala i drugih uzroka.

Imali smo jedinstvenu priliku da posjetimo i laboratoriju gdje se rade analize DNK nestalih osoba, koja je krajem 2017.godine iz Bosne i Hercegovine preseljena u Holandiju.

Analize DNK su pomogle da mnoge porodice konačno znaju gdje su pokopani njihovi voljeni koji su stradali u ratnom vihoru, a da li će više počinilaca nedjela tokom rata biti privedeno pravdi, ostaje da se vidi.

Željka Vučinić, novinarka, Podgorica

 

FILTER

PROČITAJTE I OVO

O Kolumni

DwP Kolumna je novi medijski proizvod regionalne online platforme o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org. DwP Kolumna je regionalna online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću u svrhu jačanja konstruktivnih i otvorenih pristupa na regionalnom nivou. Upotrebom ovog alata želimo promovisati konstruktivni online diskurs vezan za aktuelne teme iz oblasti suočavanja sa prošlošću.

Disclaimer

Dealing with the Past Kolumna je sastavni dio regionalne web stranice o suočavanju sa prošlošću www.dwp-balkan.org, te služi kao online platforma za konstrutivno promišljanje o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću. Stajališta izražena u Blogu predstavljaju stajališta saradnika/kolumnista i ne odražavaju nužno stajalište uredničkog tima, odnosno organizacije forumZFD (Forum Civilna Mirovna Služba). Kopiranje i daljna distribucija teksta je poželjna pod uslovom da se tekst ne mijenja i da se na odgovarajući način navodi izvor web stranice i ime autora kolumne. Preuzimanje materijala je besplatno.